Sveta Stolica u ime i za račun Grada Vatikana pridružuje se Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), a kada bude moguće i Pariškom sporazumu.
Ovom odlukom Sveta Stolica “namjerava pridonijeti i dati moralnu podršku” naporima država da odgovore na “izazove koje klimatske promjene postavljaju čovječanstvu i našem zajedničkom domu”, izvjestili su iz Vatikana.
Zbog napora pape Franje u takozvanoj borbi ‘protiv klimatskih promjena’ često je nazivan globalistom i pobornikom Novog svjetskog poretka.
No, dok se papa Franjo općenito smatra papom koji je napravio velike korake u promicanju brige o okolišu, mediji su samo jednog papu prozvali “zelenim papom”, i to upravo Benedikta XVI.
Zanimljivo je da su mnogi mediji papu Benedikta XVI. prozvali Zelenim papom zbog njegovog revolucionarnog stava o zaštiti okoliša. Poziv je došao prvenstveno nakon što je papa Benedikt odabrao zanimljivu temu za Svjetski dan mira 2010. godine.
Odabrao je: Ako želite njegovati mir, zaštitite stvoreno za svoju temu i objasnio zašto je zlouporaba stvorenog bila glavni uzrok svjetskih sukoba. Benedikt je otvorio svoju poruku dirljivim pozivom.
“Poštivanje stvorenoga je od goleme važnosti , ne samo zato što je “stvaranje početak i temelj svih Božjih djela”, a njegovo očuvanje sada je postalo bitno za miroljubiv suživot čovječanstva. Čovjekova nehumanost prema čovjeku iznjedrila je brojne prijetnje miru i autentičnom i cjelovitom ljudskom razvoju – ratove, međunarodne i regionalne sukobe, terorističke akte i kršenja ljudskih prava. Ipak, ništa manje zabrinjavajuće nisu prijetnje koje proizlaze iz zanemarivanja – ako ne i čiste zlouporabe – zemlje i prirodnih dobara koja nam je Bog dao. Zbog toga je imperativ da čovječanstvo obnovi i učvrsti “taj savez između čovjeka i okoliša, koji bi trebao odražavati stvaralačku ljubav Boga, od kojega potječemo i prema kojemu putujemo”.
Ne samo da je papa Benedikt govorio o zaštiti stvorenoga, već je svojim djelima potkrijepio svoje riječi.
Prema National Geographicu, “On je odobrio plan pokrivanja vatikanske dvorane Pavla VI solarnim pločama, dovoljnim za napajanje rasvjete, grijanja i hlađenja dijela cijele zemlje. Ovlastio je Vatikansku banku da kupi ugljične kredite financiranjem mađarske šume koja bi katolički grad-državu učinila jedinom zemljom potpuno neutralnom ugljikom. A nekoliko godina kasnije, predstavio je novi hibridni Popemobile koji će biti djelomično električni.”
Istina je da je papa Franjo napisao prvu encikliku koja se opsežno bavila različitim ekološkim problemima, ali papa Benedikt bio je taj koji je postavio temelje i bio iznimno glasan o važnosti vjernog upravitelja stvorenog.
Papa Franjo na mnoge načine jednostavno nadograđuje ostavštinu pape Benedikta, nastavljajući započeto djelo.
