U srpnju 23. spominjemo se svete zaštitnice, Brigite Švedske rođena 1302. u dvorcu Finsta, u švedskoj pokrajini Uppland.
Već sa 7 godina doživljavala je vizije muke i raspeća Kristova. Kad joj je bilo deset godina slušala je propovijed o muci Isusovoj, koja je na nju silno djelovala i pod njezinim je dojmom ostala cijeloga života.
Udala se po očevoj volji vrlo mlada za Ulfa Gudmarssona, rodila mu osmero djece, postavši uzornom suprugom i majkom. U braku je provela 28 godina. Imala je sreću da je i njezin muž bio dobar čovjek, po naravi blag i bogobojazan. Brigita je svoju djecu lijepo odgojila. U jednom viđenju rekla joj je Blažena Gospa: “Nastoj oko toga da tvoja djeca postanu i moja!” Ona je tu preporuku savršeno ispunila pa u jednom drevnom spisu čitamo: “Brigita Švedska imala je četvero muške i četvero ženske djece, i sve ih je imala svete.”
Jedna od njezinih kćeri je sveta Katarina iz Vadstene. Brigita je bila srce i duša brojne obitelji, velike kuće s brojnom služinčadi te bogatog imanja. Na sve je stigla, za sve se brinula, ali je našla vremena i za molitvu i razmatranje Kristove muke.
Da se što više suobliči s Kristom patnikom, činila je pokoru, mnogo postila, a osobito strogo u korizmi. Uz to je neprestano brinula za siromašne, bolesne, patnike, posrnule djevojke. Nakon smrti supruga Ulfa Brigita je osnovala 1346. u Vadsteni žensku redovničku zajednicu, Red Presvetog Otkupitelja, čije grane djeluju i danas diljem svijeta.
U svijetu je najpoznatija po mističnim molitvama koje razmatraju Muku Kristovu, a koje joj je dao sam Gospodin, kao i po nebrojenim plodovima moljenja tih molitvi diljem svijeta zbog čega su molitve sv, Brigite nezaobilazne u duhovnom arsenalu milijuna vjernika. (Više ovdje).
Međutim, objave, otkrivenja i proroštva koje je, od svetog Trojstva i Djevice Marije primala sveta Brigata su golema prostranstva milosti, još pomalo neotkrivena velikoj većini vjernika. Sveta Brigita je imala mnogo pitanja u svom srcu za Gospodina i dobila je odgovor na sva svoja pitanja.
Ovdje donosimo samo jedan ulomak gdje Stvoritelj sv. Brigiti objašnjava ono što od početka čovječanstva zbunjuje svijet. Zašto Gospodin trpi zle ljude?
“Ja sam Stvoritelj nebesa i Zemlje. Pitala si se, nevjesto moja, zašto sam tako strpljiv sa zlom. To je zato što sam milosrdan: jer moja pravda trpi i štedi ih iz trostrukog razloga i moje ih milosrđe štedi iz trostrukog razloga.
Prvo, moja ih pravda podnosi kako bi njihovo vrijeme bilo potpuno ispunjeno. Jer kao što bi se moglo upitati pravednog kralja, ako nekoga drži zatvorenog, zašto ga ne pogubi, a on odgovara: ‘Zato što još nije vrijeme za inkviziciju sud gdje se može saslušati kako bi oni koji to čuju mogli primiti veće upozorenje.’
Na taj način toleriram zlo dok ne dođe vrijeme da se njihova zloba obznani i drugima. Nisam li prorekao odbacivanje Saula i da će on biti protjeran iz svog kraljevstva i zbačen s prijestolja mnogo prije nego što je to ljudima poznato? I dugo sam ga tolerirao da se njegova zloba drugima pokaže i dokaže.
Drugo, zbog nekoliko dobrih djela koja su zli učinili za koja bi trebali biti nagrađeni čak i do posljednjeg novčića. Ne postoji ni najmanje dobro koje su učinili za mene, a koje će ostati nenagrađeno; ovdje će primiti svoju plaću za dobro koje su učinili.
Treće, kako bismo otkrili Božju slavu i strpljivost. Zbog toga sam tolerirao Pilata, Heroda i Judu, iako su bili zli i prokleti. Ako se tko pita zašto toleriram ovu ili onu osobu, neka gleda na Judu i Pilata.
Moje milosrđe također štedi zlo iz trostrukog razloga:
Prvo, zbog moje velike ljubavi, jer će njihova vječna muka biti duga. Zbog toga, zbog svoje velike ljubavi, trpim ih do posljednjeg trenutka kako bi njihova muka bila odgođena dugim produljenjem vremena ovdje na svijetu.
Drugo, da grijesima izjedaju svoju narav, jer bi gorče doživjeli tjelesnu smrt da je njihova narav zdravija i jača. Jer zdrava priroda umire dugotrajnijom i gorčom smrću.
Treće, za poboljšanje i snagu dobrih ljudi i obraćenje dijela zlih. Jer kada su dobri i pravedni ljudi mučeni od zla, to koristi dobrima i pravednima jer im pomaže da se uzdrže od grijeha ili da steknu veće zasluge.
Isto tako, zli ponekad žive za dobro drugih zlih osoba. Jer kad zlo promisli o padu, zloći i gnusnim djelima nekih ljudi, oni misle u sebi i govore: ‘Što nam koristi da ih slijedimo ili da živimo kao oni?’ Dok je naš Gospodar tako strpljiv, nama je bolje da se pokajemo.’ I na taj način mi se ponekad vraćaju, jer se boje učiniti stvari koje su ti zli ljudi učinili, a njihova im savjest govori da ne bi trebali činiti te stvari. Stoga se kaže da ako je netko uboden od škorpiona, može se izliječiti mazanjem uljem u kojem je umro drugi gmaz.
Na isti način, ponekad zao čovjek, koji vidi drugu osobu koja je također zao kako pada i vidi njegovu nepravednost i taštinu, biva pogođen grižnjom savjesti za svoje grijehe i izliječen je milosrđem i milošću Božjom.
