Talijanka Claudia Caneva, profesorica na Sveučilištu Roma Tre, sudjelovala je na tečaju “Egzorcizam i molitva oslobođenja” koji se održao u talijanskoj prijestolnici uz pomoć Papinskog Athenaeuma Regina Apostolorum i talijanske grupe za pretraživanje i Socio-religijske informacije, s prezentacijom o glazbi i sotonizmu.
U razgovoru za medije Caneva je upozorila na utjecaj koji rock glazba i drugi podžanrovi poput heavy metala, death metala ili death rocka imaju na ponašanje mladih, pukih žrtava kulturne industrije koju proizvode odrasli.
Također je profesorica na Institutu znanosti Papinskog lateranskog sveučilišta i Salezijanskog sveučilišta u Rimu, a već godinama proučava kako umjetnički proizvodi utječu na ponašanje mladih.
Demonizacija glazbe
Autorica knjiga o izazivanju suvremene mašte ili o odnosu glazbe i filozofije, Claudia Caneva ustvrdila je da ova vrsta glazbe transgresira i čak može “fiziološki promijeniti adolescente”.
“Demonizacija kroz glazbu, privilegirano je sredstvo širenja, fenomen je s kojim moramo biti vrlo pažljivi”, upozorila je.
Navela je i da je heavy metal, “koji ima vrlo oštar zvuk i koji uključuje djecu”, postao predmet proučavanja i tema “koja je trenutno na stolu stručnjaka i istraživača”.
U tom smislu podsjetila je na slučaj Talijana Davidea Canottija, nekadašnjeg sljedbenika sotonističke sekte Marka Dimitrija, poznate kao “Sotonina djeca”, osnovane 1982. godine u Bologni.
Canottija je policija ispitivala nakon što je oskrnavio nekoliko kosturnica s groblja u Italiji i ukrao kosti pokopane djece.
“U svom odgovoru vlastima, uvjeravao je da se nikada nije drogirao i da mu je jedina droga glazba”, rekao je. Čovjek je tvrdio da je slušao black metal grupe u čijim su pjesmama čak pozivali ljude da “ruše nadgrobne spomenike i lome križeve”.
Kako glazba utječe na čovjeka? Glazbom se može oplemeniti, ali i zagaditi, evo zašto
Mladi ljudi, glavne žrtve
Ovo je, prema Canevi, samo primjer koliko je sotonizam prisutan u ovoj vrsti glazbe, koja od početka izaziva određeni tip ponašanja i u vama “izaziva određene emocije”.
Istaknula je i da glazbeni albumi sadrže subliminalne invokacije Sotone, iako je precizirala da “ako to slušate nije odmah da ste opsjednut”.
Međutim, uvjeravala je da su mnogi egzorcizmi koji se provode posljedica toga što žrtve slušaju takve vrste pjesama.
“Vjerujem da su mladi ljudi žrtve ove situacije i uvijek se pitam: Tko ih proizvodi? Zašto su neke stvari dopuštene?”
U tom smislu, osvrnula se na fenomen nazvan “zrcalni neuroni”, relevantno otkriće u neuroznanosti koje se koristi u obrazovnom polju koje objašnjava kako se neuroni ponašaju slično zrcalu.
Ova dinamika pokazuje “da se radnja koju opažamo u drugoj osobi odražava u našem mozgu, zbog čega neuroni igraju odlučujuću ulogu u našem ponašanju.”
Zbog toga je upozorila da “glazba nije samo glazba, glazba je show, ona je performans”, a mladi su “žrtve onih koji je proizvode”.
‘Iza techno pokreta je sotonizam’: Svjedočanstvo dečka koji je sudjelovao u pozadini techno kulture
Temeljna uloga roditelja
Kasnije je Caneva istaknula važnost koju roditelji imaju u ovom području i u ulozi odgajatelja svoje djece. “Roditelji su odgajatelji i moraju biti pažljivi, otvarati dijalog s mladima, promicati zrelost.”
“Mladi ljudi su vrlo osjetljivi na neuroendokrinu dinamiku, a posebno u adolescenciji, gdje doživljavaju hormonalnu eksploziju, punu agresivnosti i emocionalne naklonosti”, rekla je.
Isto tako, ponovila je kako zabrana ove vrste glazbe “nema koristi”, već je to proces u kojem se moramo “boriti” i raditi na osvješćivanju da uvide da takva vrsta glazbe “može imati vrlo negativne posljedice”.
Caneva je također citirala glazbeni podžanr Trap i druge sektore industrije poput videoigara ili televizijskih serija, koji dovode do “negativnih emocija, agresivnosti i nemira”.
Svrha? Beznadna i manipulativna mladost
Što se tiče svrhe kojoj teži veliki dio sadašnje industrije, talijanska stručnjakinja uvjerava da je to “nedostatak nade koji uništava mlade ljude, da ih čini nesigurnima toliko da se njima može manipulirati”.
“U televizijskim serijama kao uzore predlažu ‘antiheroje’. Mladi su budućnost i sotonizam nije samo u glazbi, sotonista je i onaj tko proizvodi rat ili iskorištava sirotinju na poslu”, naglasila je.
Na kraju je izjavila da ako se vide naslovnice albuma ili posteri ove vrste glazbenih grupa, sotonizam se “lako prepoznaje”.
“Ali zapamtite da je Lucifer bio najljepši od anđela na ledenom prijestolju, a led znači ravnodušnost, nešto što ova industrija također ima za cilj, da mladi ljudi postanu hladni i ravnodušni ljudi”, zaključila je.
