U Pleternici je svake godine 31. kolovoza veliko euharistijsko slavlje u spomen Gospe od Suza, a ove godine euharistiju je predvodio nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša s dijecezanskim biskupom Antunom Škvorčevićem.
Radi se o svetištu nastalom na temelju čudesnog događaja ljudskih suza na reljefnoj slici Gospe od suza u obitelji Iannuso u Italiji, a slijedom koje su sliku i moći Gospe od Suza dobili župljani pleternice.
Kutleša: ‘Potvrđeno je da su suze ljudske’
U Pleternici je ove godine euharistisko slavlje u spomen Gospe od Suza, predvodio nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša s dijecezanskim biskupom Antunom Škvorčevićem.
Nadbiskup Kutleša je u homiliji naglasio: ‘U temelju ovog našeg današnjeg okupljanja stoji događaj iz kolovoza 1953. godine kada je reljef Bezgrešnoga Srca Marijina, izrađen od gipsa u kući jedne obitelji proplakao ljudskim suzama kroz puna četiri dana.
Taj je događaj dokumentiran, analiziran, te je utvrđeno da je uistinu riječ o pravim ljudskim suzama. U mjesecima koji su uslijedili nakon samog događaja, dogodila su se brojna obraćenja, kao i fizička ozdravljenja koja znanost nije mogla objasniti.
Više o tom. čudesnom događaju ovdje:
Kutleša: Marija plače zbog tvrdoće našeg srca
“Mi smo danas donijeli i svoje suze, radosti ili žalosti, nade ili tjeskobe. U Dijalogu Božanske providnosti sv. Katarina Sijenska svjedoči da joj je Bog Otac rekao: ‘Moraš, dakle, znati da svaka suza proizlazi iz srca.’ Drugim riječima, suze otkrivaju ono što nam je u srcu, dapače puno puta govore ono što nam je nemoguće izreći riječima.”
Između ostalog, nadbiskup Dražen Kutleša istaknuo je kako Marija voli svako svoje dijete, i kao majka s najnježnijom pažnjom prilazi onima koji su, poput njezina Sina na križu, u časovima svoje muke, ostavljenosti i patnje te je naglasio kako ona voli sasvim jednostavno jer smo njezina djeca, po volji Kristovoj na križu.
“Marija plače zbog tvrdoće ljudskog srca, našeg srca. Stoga molimo danas da gledajući Marijine suze oslobodimo um i srce od zabluda te odbacimo djela tame!”
‘Majko od Suza, koja čuvaš Božju tajnu, oslobodi nas od idolatrije …’
Prema riječima nadbiskupa Kutleše, u svijetu obuzetom brzinom, bukom i neprestanim smetnjama, postaje sve izazovnije pronaći tišinu i duboki duhovni sklad.
“Upravo stoga se obraćamo Majci Mariji od Suza, koja čuva tajnu Božje prisutnosti u svojem srcu. Marija nas uči da pronađemo snagu u šutnji, gdje možemo bolje razumjeti i iskusiti Božju prisutnost. Ona nas poziva da se oslobodimo zavodljive idolatrije sadašnjeg trenutka, koja nas odvraća od razmišljanja o vječnom i odnosu s Bogom. Majko od Suza, koja čuvaš Božju tajnu, oslobodi nas od idolatrije sadašnjeg trenutka, u koju upada onaj tko zaboravlja.
Zaboraviti svoje korijene, svoju povijest i svoj duhovni temelj znači osuđivati se na zarobljenost u prolaznim trenucima. Zaboravljajući gubimo smisao, gubimo pravac i gubimo vezu s onim što je istinski važno. No, sjećanja su, kako slikovito kaže papa Franjo, poput čarobnih ‘kapi za oči’ – koje nam, baš poput suza, čiste oči, naš duhovni vid. Kroz sjećanja se oslobađamo okova zaborava i vraćamo se svojim korijenima. Kroz njih dolazimo do svježine početaka.”
Vratimo se korijenima odnosa s Bogom i same Crkve
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša uputio je Majci od Suza molbu da se “kapima sjećanja” vratimo svježini naših duhovnih korijena, na naše duhovne početke i borbe, naša susretanja s Bogom i trenutke duhovnih uspona i padova te se tako vratimo korijenima same Crkve, ispunjavajući je duhom molitve i pokore.
Draga braćo i sestre, Gospa od Suza nas poziva da se suočimo sa svojim životima i duhovnim putem.
“Draga braćo i sestre, Gospa od Suza nas poziva da se suočimo sa svojim životima i duhovnim putem. Kroz suze, šutnju, sjećanja i molitvu, mi možemo pronaći svježinu i snagu koja nam je potrebna. Molimo Majku Mariju od Suza da nas vodi tim putem, da nas oslobodi zavodljive privlačnosti sadašnjeg trenutka i da nam otvori oči za tajne Božje ljubavi. Neka nas sjećanja potaknu da budemo bolji pastiri svojih duša i da se vratimo korijenima naše vjere.”
Gospa je dokazano plakala i u japanskoj Akiti:
