Dana 13. listopada 1917. dogodilo se čudo sunca tijekom posljednjeg ukazanja Gospe u Fatimi.
I tog posljednjeg dana trojici pastira ukazao se sveti Josip noseći u naručju Djetešce Isusa, pokraj Djevice. Sveti Josip i Dijete Isus svojom su rukom iscrtali znak križa, blagoslivljajući svijet.
Bilo je to jedino poznato ukazanje u kojem je Sveta obitelj bila u središtu pozornosti.
Ali bilo je kasnije jedno ukazanje u Italiji, u kojem je središnja uloga Svete Obitelji i poruke su vezane uz Obitelj.
Ovdje ćemo govoriti o tim ukazanjima 1944. godine 7 – godišnjoj djevojčici, o porukama koje su tamo stigle i o progonima koje je djevojčica pretrpjela u čemu se može iščitati jedna od važnijih poruka sestre Lucije iz Fatime koja je rekla: Posljednja bitka između Boga i sotone vodit će se preko braka i obitelji’. Đavao se jako trudio uništiti ovu djevojčicu i ukazanja, međutim nije uspio. Iako je progonjena, ona je rehabilitirana.
Od 13. svibnja 1944. do 31. svibnja dogodilo se trinaest ukazanja sedmogodišnjoj djevojčici Adelaidi Roncalli. Uz fenomene na suncu i posjećenost od 350 tisuća ljudi zadnjeg dana ukazanja.
Župa Ghiaie de Bonate nalazi se u biskupiji Bergamo, u sjevernoj Italiji.
Tamo se ukazala Djevica sa svetim Josipom i djetetom Isusom. Svakom posjetu prethodile su dvije bijele golubice, zbog čega je Gospa ovog ukazanja prikazana s golubicama u rukama.
U tim su ukazanjima zabilježena čuda sunca, kao primjerice u Fatimi. I kao što su se ukazanja u Fatimi dogodila krajem Prvog svjetskog rata, ukazanja u Ghiaie de Bonate bila su krajem Drugog svjetskog rata.
Dana 13. svibnja 1944., na godišnjicu prvog ukazanja u Fatimi, Adelaide je otišla skupljati cvijeće za Gospu. I ugledala je zlatnu točku koja se spuštala s neba, postupno se približavala Zemlji i postajala sve veća.
Imala je oblik prekrasne Gospine slike s djetetom Isusom na ruci i svetim Josipom s lijeve strane.
Troje ljudi bilo je omotano u tri ovalna kruga svjetla i ostalo je visjeti u prostoru.
Gospa, lijepa i veličanstvena, imala je bijelu haljinu i plavi ogrtač, nosila je krunicu od bijelih zrnaca i na bosim nogama imala je dvije bijele ruže.
?
Gospa joj je rekla, “Ako se ne vratimo Bogu, u drugoj polovici 20. stoljeća doći će krvavi progoni Crkve, glad, požari, mržnja i krv. U usporedbi s tim, strahote rata iz 1939. neće biti ništa.”
Pozvala je na prestanak grijeha, osobito grijeha nečistoće.
“Ti grijesi zaslužni su za odlazak mnogo ljudi u pakao potrebno je da izbjegavaju te ozbiljne grijehe koji ograničavaju obitelj.”
Pozvala je Gospa i na prestanak bogohuljenja, u svim njegovim oblicima, a najteži grijeh spomenula je kritiziranje Providnosti Božje, i mrmljanje na Boga.
Pozvala je na molitvu i pokoru, uz žarko i čestu molitvu krunice i razmatranje otajstava.
Porukama Ghiaie de Bonate Sveta Obitelj nas uči da se ne može biti sveta obitelj, a da se s pouzdanjem ne prepusti u majčinske ruke Naše Gospe. Naglasila je da su četiri bitne vrline obitelji strpljivost, vjernost, blagost i obiteljska šutnja.
Govoril< je o dužnostima djece, "Morate biti dobri, poslušni, iskreni i dobro se moliti, te poštivati svoje bližnje". Djeca moraju surađivati za dobrobit obitelji. I zamoli Gospa djevojčicu da kaže roditeljima da, ako vole svoju djecu, moraju činiti mnogo pokore, puno moliti i izbjegavati određene grijehe. Treba dobro moliti i pustiti djecu da mole, jer njihova je molitva nevina i onakva koju Gospa traži. Zatražila je molitvu za grešnike, "Molite za tvrdoglave grešnike koji čine da Moje srce pati." "Puno molite za one ljude koji imaju bolesnu dušu, jer je Moj sin Isus umro na križu da ih spasi, a mnogi ne razumiju ove riječi i zbog toga Ja mnogo patim." Povezala je grijehe s ozdravljenjem, rekavši: “Ne činite više grijeha i vaša će djeca biti ozdravljena.”
Bilo je mnogo svjedočanstava ljudi koji su ozdravili tijekom i nakon ovih ukazanja.
U tom je razdoblju osnovan poseban ured za istraživanje ozdravljenja. I prorekla je, “mnogi će se obratiti i ja ću biti priznata od Crkve.”
Ali predvidio je djevojčici: “Mnogo ćeš patiti, ali nemoj plakati, jer poslije ćeš sa mnom u raj.”
I na kraju je upozorila: “Oni koji te dobrovoljno progone neće ići u raj, ako prethodno duboko ne poprave ono što su vam učinili.”
To je povezano s tadašnjim biskupom, monsinjorom Adrianom Bernareggijem, koji je imenovao istražnu komisiju da odluči o ukazanjima.
Jedan od članova bio je otac Luigi Cortesi, mladi filozof i profesor na sjemeništu u Bergamu, koji je maltretirao Adelaidu, prijeteći joj da će ići k vragu ako se ne povuče.
I natjerao je je da potpiše pismo povlačenja.
Ali mjesec dana kasnije Adelaida se pokajala i priznala da joj je otac Cortesi izdiktirao riječi koje treba unijeti u povlačenje pod prijetnjom.
Odatle počinje put djevojčice Adelaide kako bi obranila istinitost ukazanja.
A 30. travnja 1948. biskup Bergama, monsinjor Bernareggi izdao je dekret kojim se potvrđuje nenadnaravna priroda ukazanja, zabranjujući sve vrste pobožnosti.
U dobi od 15 godina Adelaida je dobila biskupovo dopuštenje da uđe u samostan sakramentinki iz Bergama.
Ali kad je biskup umro, natjerali su je da se odrekne samostana sve dok ne odustane od svojih ideja da joj se Djevica Marija očitovala.
Ali 1949., godinu dana nakon objave biskupskog dekreta, papa Pio XII primio je djevojčicu Adelaidu Roncalli u privatnu audijenciju.
I otkrila mu je tajnu koju joj je Djevica povjerila, 17. svibnja 1944. prilikom petog ukazanja.
Papa je izjavio da nakon toga vjeruje u ukazanja Ghiaie de Bonate.
A 8. srpnja 1960. Ivan XXIII. poslao je pismo monsinjoru Jóseu Battaglii, biskupu Faenze, neizravno predlažući da ponovno otvori slučaj.
Dana 20. veljače 1989. Adelaida predstavlja bilješku ovjerenu kod javnog bilježnika, u kojoj izjavljuje, 45 godina nakon ukazanja, da su bila istinita.
A 11. veljače 2019. biskup Bergama ukinuo je zabranu ukazanja Ghiaie di Bonate od 1948. godine.
Vratio je ovlaštenje za hodočašća i zadužio župu za pratnju pobožnosti.
U to vrijeme preko tri milijuna ljudi počelo je hodočastiti svetoj obitelji i dogodila su se brojna čudesa.
