Nakon što je Nigerija prepoznata kao zemlja s najvećom stopom posjete svetoj mise na svijetu, najmlađi kardinal te afričke nacije podijelio je neke od tajni koje stoje iza živahnog sakramentalnog života njegove zemlje.
Nedavna studija pokazala je da 94% od 30 milijuna katolika u Nigeriji kaže da posjećuje misu barem jednom tjedno ili više, dok usporedbe radi samo 17% američkih katolika ide na misu tjedno.
Kardinal Peter Ebere Okpaleke (59), koji vodi južnu nigerijsku biskupiju Ekwulobia, vidi tri ključna čimbenika iza aktivnog sudjelovanja katolika u Nigeriji.
U intervjuu za CNA dok je kardinal ovog mjeseca boravio u Rimu, Okpaleke je rekao kako vjeruje da nigerijski tradicionalni svjetonazor, uloga obitelji i osjećaj zajedništva unutar župa drže Nigerijce bliskima sakramentima generaciju za generacijom.
Svijest o Božjoj prisutnosti
Nigerijsko društvo u cjelini ima “tradicionalni svjetonazor” koji priznaje prisutnost Boga u životu i društvu, prema Okpalekeu. Nigerijci nisu izgubili iz vida kako duhovni svijet prožima svakodnevni život.
“Postoji opća svijest o ulozi božanskog u ljudskom životu. To je svijest koja se prevodi u pohađanje mise za katolike, koji dolaze na misu kako bi susreli Krista u Euharistiji”, rekao je kardinal.
U drugim dijelovima svijeta gdje je sekularizacija atrofirala kulturni osjećaj za božansko, Crkva može imati koristi naglašavajući kako je ona “vrata” koja ispunjavaju “unutarnju glad u ljudskom biću da se poveže s božanskim”, rekao je.
Obitelj kao ‘domaća crkva’
U Nigeriji postoji snažan osjećaj da je “obitelj ‘domaća crkva’”, izraz koji su koristili rani crkveni oci, a naglasio ga je sveti Ivan Pavao II. u Familiaris Consortio.
Obitelj se smatra primarnim mjestom gdje se “vjera predaje sljedećoj generaciji”, rekao je Okpaleke.
Kardinal je istaknuo da, dok se obitelj “suočava s velikim pritiskom zbog socioekonomske i kulturne situacije u Nigeriji”, većina se obitelji suprotstavila tom pritisku, crpeći “iz vjere kako bi prevladali izazove koji su im stavljeni na teret”.
Preporuča katolicima u cijelom svijetu da “posvećuju pastoralnu pozornost obitelji kao domaćoj Crkvi jer se tu formira svačije iskustvo vjere”.
Osjećaj zajedništva
Katoličke župe i biskupije u Nigeriji pružaju ljudima snažan osjećaj “zajedništva i pripadnosti”.
“Ljudi uglavnom osjećaju zajedništvo u Crkvi”, rekao je Okpaleke. Kardinal se u to uvjerio iz prve ruke u vlastitoj biskupiji, koja je stara samo 3 godine, gdje su rasprave biskupijske Sinode o sinodalnosti bile poput “tradicionalnih sjednica na seoskim trgovima gdje se raspravljalo o pitanjima od interesa za zajednicu”.
Okpaleke vodi južnu nigerijsku biskupiju Ekwulobia, novu biskupiju stvorenu 2020.
Stvaranjem biskupije usred pandemije COVID-19 i gospodarskih izazova koji su uslijedili, kardinal je bio dirnut načinom na koji su se katolici u njegovoj biskupiji “sretno žrtvovali i dalje se žrtvuju za rast naše biskupije”.
Sada radi na uspostavi biskupijskog središta za duhovne vježbe koje također može poslužiti kao središte stalne formacije za svećenike i katolike laike.
„Stvaranje biskupije oslobodilo je toliku radost i energiju i kod svećenika i kod vjernika laika. Novu biskupiju svi su prihvatili kao svoj projekt”, rekao je.
Što svijet može naučiti od Nigerije
Kardinal vidi visoku posjećenost mise u Nigeriji kao “radost i izazov” za rad na očuvanju “ovog neprocjenjivog dara od Boga”.
Okaleke je priznao da je živa vjera u Nigeriji dijelom plod misionara koji su donijeli Evanđelje u zemlju.
“Bilo je vrijeme kada je postotak posjećenosti mise u nekim dijelovima svijeta bio gotovo 100%. To se promijenilo na mnogim mjestima”, rekao je.
Stoga je važno za Crkvu na ovim prostorima razmisliti o tome što je uzrokovalo promjenu svjetonazora koja je rezultirala padom posjećenosti mise.
Danas Nigerija šalje svećenike da služe Crkvi u Europi i Sjedinjenim Državama, na primjer, gdje je broj svećenika u SAD-u pao za 70% od 1970. do 2020. godine.
Okpaleke, kojeg je papa Franjo 2022. proglasio kardinalom, istaknuo je važnu ulogu obitelji i župnih zajednica u njegovanju žive vjere.
“Crkva kao zajednica također mora nastojati utjeloviti čežnju ljudskih bića za ljubavlju, zajedništvom i pripadnošću kako bi učinkovito naviještala Isusa”, rekao je.
