Zanimljiva je prisutnost anđela rođenja u apokrifnim tekstovima. Pridjev apokrifni, tj. skriven, koji se pripisuje spisu religioznog sadržaja – na primjer evanđelju, poslanici – obično se smatra sinonimom za “neautentičan”, dakle lažan i nepouzdan za razliku od kanonskog kojem se umjesto toga pripisuje značenje “autentičan”.
Apokrifon, u grčkoj vjerskoj terminologiji, označava tajne knjige, koje otkrivaju skrivene istine, koje stoga nije lako usvojiti širim masama ljudi i stoga su namijenjene pouci posvećenika. Već u Novom zavjetu pojam kanon pojavljuje se u dva odlomka apostolovih poslanica crkvenih otaca kako bi označio koncilske odredbe, disciplinske norme i trenutke liturgije.
Židovski kanon
Židovski kanon definiran je potkraj 5. stoljeća pr. Krista a od vremena njegove izrade pa do Kristova dolaska nije bilo priznatih proroka, pa prema tome ni bogonadahnutih spisa. Isus to spominje u Evanđelju po Mateju (Mt 23,35), govoreći o progonima i ubijanjima svih pravednika, od Kajinova brata Abela do Zaharije.
Apokrifne knjige
Apokrifne knjige, zapisane su tijekom četiri stoljeća šutnje koja je trajala između pisanja Malahijeve knjige i najave rođenja Ivana Krstitelja. Osim starozavjetnih apokrifnih knjiga, poznati su razni apokrifni spisi koji se odnose na novozavjetno razdoblje: na primjer, evanđelja o rođenju i djetinjstvu Isusa ili tzv. Ivanovi apokrifi.
Gabriel u apokrifnim evanđeljima
Arkanđeo Gabrijel uvijek je prisutan u odlomcima apokrifnih evanđelja o Isusovom djetinjstvu i tijekom raznih navještaja rođenja Marijina i samoga Isusa. Anđeli se također pojavljuju u Evanđeljima muke i uskrsnuća uz uskrslog Krista. Tako je potkraj prvog stoljeća rođena popularna kršćanska književnost koja je nastojala zadovoljiti znatiželju vjernika pribjegavajući žanru pripovijedanja i tvrdeći da može razjasniti točke koje su kanonska evanđelja ostavila u sjeni.
Uzašašće Izaijino
Među ovim apokrifnim tekstovima posebno se uzima u obzir Uzašašće po Izaiji. Teolog Raymond Winling tvrdi da je ono što karakterizira ovaj apokrifni tekst okvir u koji je upisan silazak Sina Božjega na zemlju. Doista, autor se bavi strukturiranjem svemira široko rasprostranjenim u židovskim i grčkim krugovima toga vremena.
Sedam neba
Vjerovalo se da je Zemlja okružena sa sedam nebesa. Prvo se nebo poistovjećivalo s nebeskim svodom ili je nebeski svod bio smješten ispod prvoga neba, kao što se događa u apokrifnom Izaijinom uzašašću. Vjerovalo se da sedam nebesa nastanjuju anđeoske moći. Prema našim apokrifima, anđeli šestog i sedmog neba sudjeluju u božanskom savršenstvu, oni pet nižih neba postupno su sve manje savršeni.
Gdje su anđeoske moći
Što se tiče područja koje se proteže između nebeskog svoda i prvog neba, ono je naseljeno anđeoskim silama koje su se pobunile protiv Boga i koje pokušavaju spriječiti ljude da se vrate Bogu. U tijeku svoje vizije, Izaija, vođen anđelom , uzdiže se postupno kroz nižih šest nebesa do sedmog neba, ispred prijestolja na kojem sjede tri bića koja blistaju blistavom slavom, naime Bog, Svevišnji, njegov Sin, Ljubljeni i Duh.
Silazak Voljenog
Povjeravajući svome Sinu poslanje silaska na zemlju, Svevišnji mu kaže: “Neka ne znaju svi anđeli onoga svijeta da si ti sa mnom Gospodar sedam nebesa i njihovih anđela” . Silazak Voljenog stoga mora ostati skriven anđelima i ljudima. Ova tema tajnovitosti koja okružuje silazak nalazi se u drugim spisima. Tako Ignacije Antiohijski uvijek govori o glasnim otajstvima skrivenim od kneza ovoga svijeta i ostvarenim u Božjoj šutnji, naime o djevičanstvu Marijinu i njezinu rođenju i smrti Gospodinovoj.
Jakovljevo protoevanđelje
Još jedan apokrifni tekst je Jakovljevo Protevanđelje koje govori o Navještenju, Marijinoj trudnoći i Josipovim reakcijama. Navještaj se odvija u dva stupnja: dok Marija traži vodu, čuje se glas koji pozdravlja Mariju punu milosti, a kad se vratila kući, ukazuje joj se anđeo da navijesti da će se od nje roditi Isus.
Djevičansko začeće
Marija posjećuje Elizabetu, a zatim se vraća svojoj kući. Josip, nakon povratka s gradilišta, otkriva Marijinu trudnoću i prepušta se očaju. No, anđeo se Gospodnji ukazuje Josipu i prosvjetljuje mu otajstvo djevičanskog začeća. Veliki svećenik je obaviješten o Marijinu stanju: on zaključuje da su dvoje zaručnika ozbiljno zakazali u svojim obvezama. Pozvani su pred sud velikog svećenika. Dok prosvjeduju protiv svoje nevinosti, testirani su u gorkim vodama.
“Snaga Božja zasjenit će te”
Suđenje ide u njihovu korist. U drugoj verziji apokrifnog Jakovljeva evanđelja, u trenutku Navještenja, anđeo izjavljuje Mariji da će “začeti po Gospodnjoj Riječi”. Marija pita: “Ako začnem djelom Gospodina, Boga živoga, hoću li roditi kao što rađa svaka žena?”. Anđeo objašnjava: “Ne ovako, o Marijo: Božja će te snaga pokriti svojom sjenom”. Josip se vraća sa svojih gradilišta i nalazi Mariju trudnu. Pušta se svladati očaju, gorko se prekorava što nije uspio sačuvati djevičanskom onu koja mu je povjerena.
Potpuno nevini
Pred Josipom Marija prosvjeduje protiv svoje nevinosti, a Josipu se u potpunoj zbunjenosti ukazuje anđeo Gospodnji i navješćuje: “Što je u njoj od Duha je Svetoga”. Naposljetku, veliki svećenik podvrgava Mariju i Josipa kušnji gorkih voda, no test ih proglašava potpuno nedužnima.
