Ukazanje Gospe u Siluvi u Litvi jedno je od prvih marijanskih ukazanja u Europi, ako ne i prvo.
Jednog ljetnog dana, 1608. godine, nekoliko se djece igralo čuvajući svoje ovce na polju u predgrađu sela Siluva. Ugledali su lijepu mladu ženu kako stoji na stijeni, na jednom kamenu držeći dijete u naručju i gorko plače. Grad je to koji je tijekom 80 godina izgubio svoj katolički identitet zbog kalvinista te je zbog ovog jednog ukazanja vraćen vjeri.
Opis Djevice
Djeca su ugledala lijepu mladu ženu kako stoji na stijeni držeći dijete u naručju i gorko plače. Nije progovorila, ali ih je tužno pogledala dok je stajala ondje, plačući kao da joj se srce slama. Suze su joj bile tako obilne da su joj tekle niz obraze, a neke su prskale po stijeni. Žena je bila odjevena u lepršavu plavu i bijelu halju, koja se razlikovala od odječe koju su djeca poznavala. Njezina duga, svijetlosmeđa kosa nježno joj je padala preko ramena. Neobično svjetlo okruživalo je i ženu i dijete. Djeca su otkrčala tada glavnom kalvinističkom pastoru i on je otišao vidjeti ženu.
Poruke
Kalvinistički pastor koji je osudio tvrdnje o ukazanju kao sotonističko i “rimsko praznovjerje” bio je šokiran kad je vidio uplakanu ženu i dijete. Pribrao se i upitao: “Zašto plačeš?” Glasom ispunjenim tužnim emocijama, odgovorila je: “Bilo je vrijeme kada je moj voljeni Sin bio obožavan od strane mojih ljudi upravo na ovom mjestu. Ali sada su ovo sveto tlo dali oraču i životinjama za ispašu.” Bez drugih riječi je nestala.
Čuda, ozdravljenja i znakovi
U obližnjem selu živio je slijepac, star više od 100 godina. Do njega su doprle priče o ukazanjima i prisjetio se noći, prije nekih osamdeset godina, kada je pomogao ocu Holubki zakopati okovanu škrinju punu crkvenog blaga pokraj velike stijene. Seljaci su ga odveli do polja ukazanja da vide može li pomoći pronaći mjesto gdje je zakopano blago. Tek što je stigao na to mjesto, vid mu se čudesno vratio. Padajući na koljena od radosti i zahvalnosti, pokazao je točno mjesto gdje je škrinja bila zakopana.
Škrinja je izvađena iz zemlje, a kad je otvorena, u njoj je – savršeno očuvana – čekala velika slika Bogorodice s Djetetom, nekoliko zlatnih kaleža, misno ruho, crkvene isprave i drugi dokumenti. Slika je trajno pohranjena u bazilici Rođenja Blažene Djevice Marije i do danas se štuje kao Čudotvorna slika Siluve.
Vjerovanje da se Majka Božja osobno ukazala da ih prekori zbog zanemarivanja katoličke vjere brzo je rasla među ljudima. Većina njih je poslušala njezinu poruku i počela se vraćati Katoličkoj crkvi. Desetljeće kasnije, na svetkovinu Rođenja Blažene Djevice Marije, više od 11.000 ljudi primilo je svetu pričest na mjestu ukazanja.
Odobrenje
Svi biskupi Siluvačke biskupije odobrili su pobožnost vjernika Gospi od Siluve. Ova velika pobožnost i brojna čuda potaknuli su crkvene vlasti da traže papinsko odobrenje za javnu pobožnost.
Nakon opsežnih istraživanja mjesnog biskupa, papa Pio VI. odobrio je Gospu od Siluve s obogaćenim oprostima. Ukazanje je potvrđeno papinskim dekretom koji je izdao papa Pio VI. 17. kolovoza 1775.
Suze i dalje cure
Iako se čini da je ovo ukazanje Djevice Marije dano samo vjernicima u ovom gradu, nije. Ovo ukazanje jasna je poruka i cijelom čovječanstvu koje ponovno ranjava srce Djevice Marije zanemarivanjem i vrijeđanjem njezina Sina Isusa. Ovaj grad na svoj blagoslov prihvatio je ukazanje, poslušao poruku i vratio se Gospodinu a žalosno je da, unatoč brojnim poticajima neba i nikad snažnijim pozivima Gospe većina čovječanstva poruke ignora što samo pokazuje istinitost poruka kao i samog Evanđelja koje kaže: “Kad se vratim hoću li naći vjere na zemlji?”
Marijo Majko, pomozi, moli za nas!
