Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti. Danas nema euharistijskoga slavlja. Najtužniji dan u životu kršćanina. Obavezan je post i nemrs. Ne jede se meso ni mesne prerađevine a dopušten je samo jedan obrok u danu. Umjesto svete mise održavaju se obredi.
Ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istaknula Isusova muka i smrt. Boja koja se koristi u liturgiji je crvena, boja mučeništva i pobjede, čime se naglašava da ovaj dan nije dan tuge, već razmatranja smrti Kristove kao izvorišta našega spasenja.
Obredi Velikog petka
Današnji obred Velikog petka započinje prostracijom svećenika i poslužitelja ili klečanjem u šutnji. Nakon toga slijede čitanja, čiji je vrhunac svake godine Muka po Ivanu. Crkva nakon homilije izriče sveopću molitvu kao zaključak Službe riječi.
Slijedi klanjanje Križu. Nakon toga svaki vjernik dolazi do oltara i klanja se križu ili ga ljubi. Pri tome se pjevaju tzv. prijekori, odnosno pjesme koje označavaju tužbe raspetog Krista za nezahvalnost puka.
Molitva pred raspećem za koju možete dobiti potpuni oprost svaki petak kroz korizmu
Zadnji dio obreda Velikoga petka jest pričest koja je na Veliki četvrtak pohranjena na sporednom oltaru, otkuda se donosi. Obred počinje Molitvom Gospodnjom, nema znaka mira, već se odmah pristupa pričesti.
Obredi završavaju otpusnom molitvom i vjernici se razilaze u šutnji.
